Vlada bira da primjenjuje zakon kao na šalteru

Objavljeno je u "Službenom glasniku Republike Srpske, broj: 49/21". Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Zakon je stupio na snagu 1. jula 2021. godine.

Navedenim Zakonom povećan je osnovni lični odbitak poreske osnovice poreza na dohodak fizičkih lica sa 6.000 na 8.400 KM godišnje, što na mjesečnom nivou iznosi 700 KM.

U "Službenom glasniku Republike Srpske, broj: 49/21", objavljeno je i to Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima. Zakon je takođe stupio na snagu 1. jula.

Navedenim zakonom je propisano da osnovica doprinosa za zaposlena lica ne može biti niža od najniže bruto plate u Republici Srpskoj, utvrđene u skladu sa propisima kojima se uređuje rad, a koja važi u mjesecu za koji se doprinosi obračunavaju.

Šta to znači u praksi i kako se primjenjuje?

Zaista je nevjerovatno da Vlada na potpuno suprotan način tretira zakone koji su stupili na snagu istog dana. Naime, u ovom drugom slučaju problem nastaje ako je poslodavac zaposlio radnika, na primjer, 29. juna, a isplatio mu junsku platu 10. jula. Poslodavac će morati Poreskoj upravi uplatiti puni iznos doprinosa (za zakonsku najnižu plaću od 803,57 KM bruto), iako je radnik radio samo dva dana! Da stvar bude još apsurdnija, svako ko je bio prijavljen na, recimo, poluvrijeme, ili samo dva sata, morat će državi platiti isti iznos doprinosa kao da je cijeli mjesec redovno radio za legalno najniža plata! To je stvorilo poteškoće na tržištu rada, pa su mnogi radnici već ostali bez posla. 

ipak, ako ste jedan od hiljada poslodavaca koji su do 30. juna 2021. izmirili svoje obaveze prema radnicima za jun, ovaj zakon se neće primjenjivati na vas.

Međutim, sljedeći primjer dokazuje da apsurd ovdje ne staje.

Bez obzira što je istog dana stupio na snagu zakon koji povećava neoporezivi dio primanja sa 500 na 700 KM, on se u praksi neće primjenjivati od 1. jula (dakle, na junsku platu), već od 1. avgust. pa su poslodavci primorani da u julu uredno izmiruju poreske obaveze za svoje zaposlene po starom obračunu.

Sve navedeno ukazuje na situaciju da Vlada i Poreska uprava samovoljno biraju način sprovođenja zakona, a po pravilu biraju koji slučaj fit više njima, a manje radnicima i poslodavcima. 

Dakle, iako su oba zakona stupila na snagu istog dana, poreske institucije biraju da primenjuju ono što im više odgovara, pa iste stvari tumače na potpuno drugačiji način!

Već sada je kristalno jasno da jedan od dva navedena zakona ne može zadovoljiti kriterijume ustavnosti i zakonitosti, a na Uniji udruženja poslodavaca je da pokrene proces pred nadležnim institucijama.

Stefan Blagić, Restart Srpska