Budžet, budžet, budžet, ta poznata riječ koju političari uvijek dobacivaju jedni drugima. Kažu: „Budžet nam je veći za oko 200 miliona nego prošle godine.“ Da pomislim: „Uf, ali dobro nam ide!“ Jer, ako im je budžet toliko veći, mora da su ga imali gde da formiraju, dakle, BDP je bio mnogo veći, pa je porez zarađen!
Prvo moramo znati osnove o budžetiranju. Budžet je pravni akt koji se uglavnom donosi na period od godinu dana. Odluku o usvajanju konkretnog budžeta koji predlaže vlada donosi skupština. Budžet je osnovno sredstvo preraspodjele budućih prihoda jedne države (u našem slučaju entiteti). Svi planirani prihodi i rashodi za narednu godinu moraju biti prikazani u ovom dokumentu (zbog dobrog planiranja imamo uvijek samo jedan, eventualno dva rebalansa).
Prvo bi bilo dobro pogledati strukturu dijela budžeta za koji se izdvaja Don Corleone. Budžet Kabineta predsjednika Republike Srpske za 2017. godinu iznosi 10.208.600,00 KM. Kabinet predsjednika realizuje dva projekta, Za pomoć u humanitarnim i radnim akcijama ti Za izgradnju objekata za djecu i omladinu (ukupno za oba projekta 4.926.000,00). Postavlja se pitanje zašto se kabinet predsjednika bavi poslovima kojima treba da se bave nadležne institucije? Odgovor je: jer nijedna institucija ne funkcioniše, pa umjesto da Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite i Ministarstvo porodice, omladine i sporta rade svoj posao kroz svoje instrumente djelovanja, taj posao preuzima pomenuti Kabinet (pretpostavimo da novac zaista ide za ta dva projekta, pa je onda jedini problem što je to u nadležnosti predsjednika). Međutim, ova stvar nije najfascinantnija stvar u svemu tome. Najfascinantnije je koliko ljudi radi u tom kabinetu, odnosno kolike su im plate ako ih nema puno: RASHODI PO OSNOVU BRUTO PLATE = 2.570.000,00, a to bismo mogli slobodno dodati Izdaci za bruto naknade za rad van radnog odnosa = 470.000,00 tako da su ukupni izdaci za plate i beneficije više od 3 MILIONA!
Već na osnovu ovog primjera možemo slobodno zaključiti da je budžet usvojen "kabadahian". Kabinet je takođe odvojen 350.000,00 KM za nabavku postrojenja i opreme (čitaj: novi brm brm sa rotacijom).
Sljedeća zanimljiva stvar je subvencije. Posebna pažnja je posvećena budžetu i planu subvencija, jer činjenica je da je to jedina razvojna stavka u budžetu, jedina stavka koja se izdvaja za rast privrede! Doduše, tako bi trebalo da bude. Subvencije za poljoprivreda su najzanimljivije, pored uobičajenih subvencije željeznicama od 25 miliona KM godišnje iz godine u godinu. Što se tiče poljoprivrede, iz ovoga se samo može zaključiti koliko pažnje Vlada RS poklanja ovom najvažnijem segmentu naše privrede. Od 2007. godine do danas u svim budžetima izdvojeno je 60 miliona KM za subvencije poljoprivredi.. Nećemo uopšte govoriti o tome da čak i ono malo subvencija koje na kraju stignu do poljoprivrednika, dolaze sa godinu dana zakašnjenja. Istovremeno, recimo da politika tih subvencija poljoprivredi ne postoji. U vrijeme „procvata“ organske proizvodnje i naše razvojne šanse, oni koji se o tome odlučuju vrlo su opušteni u usmjeravanju subvencija za organsku proizvodnju, odnosno u usmjeravanju subvencija i uopće u rješavanju subvencija za poljoprivrednike. Podsjetimo samo da se iz ukupnog budžeta EU na godišnjem nivou izdvaja više od 50% za „Zajedničku poljoprivrednu politiku“. Ostavljamo vama da sami odlučite koliko smo poraženi na tom polju.
I na kraju dolazi ono najzanimljivije - DUG. Ove godine stižu na naplatu neki krediti koji su podignuti ranije, s obzirom na to da je ista vlada bila nadležna zadnjih 12 godina, onda su i oni zaslužni za to. Stavka u budžetu Troškovi otplate duga ove godine je dostigao 650.000.000,00 KM. Napomenimo da je u 2007. godini ista stavka iznosila 164.500.000,00. Dakle, za deset godina uspješnog, domaćeg upravljanja državom, otplata duga je povećana za "samo" 400%. Time bismo sve značajno završili, a osim toga, nova dugovanja u iznosu od cca 512.000.000,00 KM, ali to je sitnica.
Volim ovo Budžet to nije problem, to je samo posljedica dugoročne stranačke politike. Stoga ne možemo naći rješenje kako bismo ga formirali. Efikasno i efektivno upravljanje državom finansije i planirano detaljno i mudro ekonomska politika na osnovu dugoročnih ciljeva dolazi, ne kao rešenje, već kao posledica celokupnog državnog sistema koji je izlečen (ponovo pokrenut) i promijenjeno iz korena! Najveći strah leži u činjenici da kada je u pitanju ručka i kada je kasa potpuno prazna, a "slavina" zatvorena, onda često dolazi do sukoba raznih vrsta...
(Ne vredi uvoditi neku mera podsticaja, npr. za izvoz, ako su svi izvoznici nečiji kumovi i niko, zaboga, ne plaća porez - to se onda preliva iz praznog u prazno...)
Dakle, ono što Restart predstavlja i ono što će uvijek predstavljati je ZAUSTAVLJANJE PARTOKRATIJE, jer će nakon toga sve biti bolje, jer će onda uraditi kompetentan, ne kumovi.
Autor: F.R.