Platite porez!

Platite porez!

Platite porez!

Poznato je da religijske zajednice, kako u Republici Srpskoj, tako i u ostatku BiH, ne plaćaju poreze državi. Od države se uzima šakom i kapom, država (čitaj: poreski obveznici) uplaćuje doprinose vjerskim službenicima, daje sredstva za gradnju, razvoj i pomoć religijskim ustanovama itd. ali se zauzvrat ne daje gotovo ništa. Stoga nije ni čudo da kada "običan smrtnik" ispred vjerskog objekta vidi mnoštvo crnih automobila najbolje klase, sa zatamnjenim staklima i najboljom opremom,  pomisli kako nešto u tom sistemu vjere/religije nije u redu, smatrajući da je nevjerovatno da on ne može svom djetetu da priušti lijek koji mu je životno potreban, dok oni koji su se zakleli na skromnost imaju gotovo sve.

Stvar je u tome da niko crkvenim velikodostojnicima i drugim vjerskim službenicima ne brani da imaju koliko žele, ali prvo ih se mora izjednačiti sa svim drugim građanima ove zemlje. Valjda je logično da oni koji propovjedaju vjeru pomažu izgradnju bolnica, boljeg zdravstvenog sistema, daju pomoć najugroženijim stanovnicima ove zemlje i sl.

Gdje je logika ovakvog stava?

Kada crkva privređuje, ona ni u kom slučaju ne smije biti oslobođena plaćanja poreza, u suprotnom, dolazimo u situaciju da preduzeća koja osnuje crkva dolaze u situaciju da budu bolja i nelojalna konkurencija drugim privrednim subjektima. To se u nauci zove "paradoks slobodnog jahača", gdje će onaj koji je oslobođen bilo kakvih stega uvijek imati prednost u odnosu na nekoga ko "jaše" sa startnim opterećenjima i restrikcijama. Dakle, nije fer prema ostalim privrednim subjektima da jedan od njih biva oslobođen poreskih opterećenja i tako stekne nedostižnu tržišnu prednost. Iako je crkva oslobođena poreza na bogoslužbene djelatnosti, ona po zakonu nije oslobođena poreza na ostale djelatnosti (porez na dobit, PDV...), ali je problem što kontrola u ovim djelatnostima skoro pa da ne postoji.

Dalje, Zakon o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica u BiH regulisao je plaćanje poreza i doprinosa na radnike koje crkva zaposli, ali je isto tako rekao da će "država regulisati penzijsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje vjerskim službenicima", a pošto upravo vjerski službenici najviše zarađuju, to znači da država ostaje bez velikog dijela primanja iz ovog sektora. 

Prije dvije i po godine, kada su u Srbiji pitali patrijarha srpskog Irineja kada će crkva početi da plaća porez, on je rekao da će se to desiti kada bude izvršena potpuna restitucija crkvene imovine, stavljajući određen ultimatum pred državne vlasti. Ovdje se postavlja pitanje, s obzirom na prethodno državno uređenje koje smo imali na prostoru bivše Jugoslavije, zašto onda ostali građani, kojima nije vraćena imovina oduzeta u socijalističkom periodu, bez obzira na tu činjenicu moraju uredno i u skladu sa zakonom plaćati sve poreze državi?

Ovdje dolazimo do treće stavke, a to je porez na imovinu, koji opet važi za sve građane RS i BiH, pa bi stoga bilo logično da važi i za crkvu. Uzimajući u obzir da vjerske zajednice posjeduju ogromnu imovinu (zgrade, šume, zemljište), logično je da plaćaju porez na tu imovinu, kao i svi ostali građani i nevladine organizacije. U Italiji su izračunali da porez koji crkva ne plaća na nekretnine godišnje ošteti državu za dvije milijarde evra. U BiH nisu rađene takve analize.

Sa druge strane, isto tako je smisleno da kada neko želi da donira crkvi određen novac, taj novac treba da bude oslobođen svih poreza, ali ne samo za onog koji prima donaciju, nego i za onog koji je daje. Tako da, ukoliko ja želim da odvojim od svoje firme ili svoje plate određen novac i da doniram crkvi ili bilo kojoj NVO, i ja bih trebalo da budem oslobođen poreza na tu donaciju. To bi stvorilo mnogo jači i mnogo zdraviji sistem, jer nije ideja da se na crkvu natovare neki porezi, nego da imamo jednake uslove za sve.

Iako je BiH formalno sekularna zemlja, suštinski ona to nije, jer religijske zajednice predstavljaju značajan politički faktor za sve nivoe vlasti, pa stoga i nije tajna da političke elite kupuju lojalnost crkve gledajući joj kroz prste i i dajući ogromne donacije. Treba biti dovoljno iskren i napokon to jasni i glasno reći!

Stefan Blagić

 

Facebook Comments

Close