Odgovor Srđanu Puhalu

Odgovor Srđanu Puhalu

Odgovor Srđanu Puhalu

Gospodine Puhalo, iz vaših riječi dalo bi se naslutiti da, pošto su svi prethodni (političari) već poodavno iznevjerili sva očekivanja, tako će i svi budući naraštaji. Imate pravo na takav stav i to u potpunosti razumijemo (to je vjerovatno i stav više od devedeset odsto građana Srpske). Ipak, ako tako budemo razmišljali, kraj će nam nastupiti jako brzo, jer, složićete se, gore od ovoga gotovo da ne može.

Restart je pokušao i uspio da okupi poštene, mlade i časne ljude, ljude sa vizijom i nekoristoljubiv kadar i smatramo da je manje bitno da li je njihov prosjek godina 25, 35 ili 105. Važna je namjera, a nju niko do sada (osim nas) nije pokazao!

Ipak, postavili ste nekoliko legitimnih pitanja na koja je neophodno da damo odgovor.

Jasno je da je Dejton udario temelje uređenja države, ali isto tako je tačno da to nije mrtvo slovo na papiru i da se može mijenjati u „oba smjera“. Republika Srpska je ustavno-pravna kategorija zagarantovana Dejtonom i jedini način da se Dejton mijenja na uštrb RS je da srpski predstavnici daju saglasnost na to. Vjerujemo ipak, da će se to teško desiti.

Što se tiče novca, situacija je kristalno jasna. Sama transparentnost za koju se zalažemo, a koja bi obezbijedila da se na kraju svakog mjeseca, u svakoj javnoj instituciji (javnim preduzećima, javnim ustanovama i javnoj administraciji na svim nivoima) sa dva klika mišem provjeri gdje je otišao/potrošen novac građana prethodnog mjeseca, dobrim dijelom bi obezbijedila eliminaciju sistemske korupcije. Sistemski zakon koji bi se u tom slučaju donio omogućio bi automatsku detekciju krivca, odnosno odgovornih lica ukoliko se bilansi na kraju mjeseca ne bi poklapali. Kako sistemska korupcija godišnje u BiH „pojede“ preko milijardu maraka (što znači da na RS otpada 300 miliona), to bi bio novac koji bi se relativno lako uštedio. Prosta eliminacija korupcije u procesu javnih nabavki, a prethodnih godina i prilikom dodjele kredita IRB-a i mnogih drugih stvari, razorno je djelovala po finansijsku situaciju zemlje.

Višak administrativnog sektora bi se, posredstvom sistematizacije radnih mjesta i uvođenja elektronske uprave odnosno kompjuterizacije administrativnih procesa, rasteretio za četvrtinu, što bi predstavljalo uštedu od 200-250 miliona KM na svim nivoima u periodu od godinu dana. U isto vrijeme, uspostavila bi se univerzalna socijalna zaštita, pa bi ljudi koji danas primaju „deluks“ socijalnu pomoć (ne rade ništa a primaju preko 2000 maraka bruto) bili zbrinuti i stavljeni na regularne sisteme socijalne pomoći. To bi omogućilo i povećanje iznosa za socijalna davanja, a istovremeno bi rasteretilo budžet.

Takođe, kompjuterizacija procesa bi dodatno eliminisala sistemsku korupciju jer bi se smanjila uloga ljudskog faktora.

Iduće godine na otplatu kredita dolaze rate koje, kada se zbroje, dostižu vrtoglavih 950 miliona maraka. Strategija restrukturisanja duga, gdje bi se rata kredita smanjila za pola, omogućila bi smanjenje nameta privredi, što je osnovni uslov za stvaranje nove vrijednosti. Smanjenje nameta (fiskalnih i parafiskalnih, kao i doprinosa za radnike) uz pojačanu inspekciju bi smanjilo udio crnog tržišta u cjelokupnoj ekonomiji, pa bi se budžetski gubici mogli ublažiti, ako ne i neutralisati. Da ne pričam o tome koliko bi takav jedan proces mogao uticati na novo zapošljavanje i rast plata.

Zakon o porijeklu imovine ne bi imao rok primjenjivanja, a kao što znate, sam Bog zna koliko bi se tu tek novca ubralo. Mada, mislim da ni Bog nije siguran u to...

Što se tiče nepotizma i partijskog zapošljavanja, to je bar jasno. Glavni mehanizam mahinacije u procesu zapošljavanja, odnosno konkursnoj proceduri je intervju. Smanjenje broja bodova koji nosi intervju (na način da intervju odlučuje između kandidata koji npr. imaju prosjek 8.9 i 9.1) onemogućilo bi da neko sa prosjekom 6 na legalan način „pretekne“ onoga ko je imao prosjek 9.5 na fakultetu.

Ideja je još mnogo, ali o tom-potom.

Naglašavamo da mi ne izmišljamo toplu vodu, nego samo analiziramo i ugledamo se na rješenja iz drugih evropskih sistema koja skoro besprijekorno funkcionišu u tim sistemima.

Nadamo se da smo vam bar neke osnove pojasnili i ovim završavamo našu prepisku.

Stefan Blagić, Restart Srpska

Facebook Comments

Close